„Berlin – Pariz“ Irene Lukšić

Roman nedavno preminule književnice i urednice Irene Lukšić "Berlin - Pariz" u izdanju nakladnika Disput, originalan je intertekstualni eksperiment koji na materijalu manje poznate pripovijetke Vladimira Nabokova ispisuje epsku fresku europske stvarnosti 20-ih godina prošloga stoljeća. Osim ljubavne teme, u njemu je dominantan i rat, trauma koja je potaknula putnike na putovanje, trauma koja je odraz vanjskog zbivanja koje je iniciralo niz ljubavnih jada. Naime, likovi romana svoje prototipove imaju u međuratnoj zbilji: čitatelj u njima može prepoznati spisateljicu Irinu Kuninu Aleksander, književnike Vladimira Nabokova i Miroslava Krležu, pjesnikinju Marinu Cvetajevu, glumicu Marlene Dietrich, ruske špijune, varalice i druge atraktivne pojave tadašnje europske intelektualne scene.

Autorica je iskoračila izvan konteksta putopisnih knjiga ostalih autora koji vole tragati za novim prostorima. Napravila je iskorak iz tog kanona i osim čitanja ponudila i doživljaj.

Irena Lukšić (1953. - 2019.) pisla je prozu, drame i filmske scenarije, a posebno mjesto u njezinu opusu ima esejistika. Istaknuta je stručnjakinja za rusku emigrantsku književnost i prevoditeljica s ruskog jezika. Za svoj je umjetnički, stručni i prevoditeljski rad dobila niz nagrada i priznanja.

Predstavljanje panorame suvremenog slavenskog pjesništva

U okviru manifestacije „Međunarodni mostovi književnosti i umjetnosti“ u knjižnici Bogdan Ogrizović 25. rujna predstavljena je knjiga Kruh naš nasušni - panorama suvremenog slavenskog pjesništva u izdanju Slavenske akademije umjetnosti i književnosti sa sjedištem u Bugarskoj. Akademija već 13 godina okuplja književnike i promiče, kulturu svih slavenskih zemalja na međunarodnom festivalu poezije „Slavenski zagrljaj“, a knjiga je jedna u nizu edicije.

Ljudmila Ulickaja „Jakovljeve ljestve“

Svatko tko je ikada čitao Ulickuju zna da Jakovljeve ljestve nisu tek još jedna obiteljska saga na kakve smo se navikli. U živote svojih veličanstvenih junaka, u svaku od sudbina koje maestralno ocrtava, najznačajnija je suvremena ruska autorica utkala pitanje koje pisce i filozofe zaokuplja otkako je svijeta: može li čovjek biti slobodan?

Granica zaborava hladna je i oštra kao ledena siga

Izvanredan roman ruskog pisca Sergeja Lebedeva Granica zaborava obiteljska je saga i putopis, kronika vremena i triler. Pomalo tmurna atmosfera, puno duha, nostalgije i ponešto ironije zaslužni su što je Lebedev već ovim svojim prvijencem dospio na listu deset najboljih romana The Wall Street Journala i priskrbio si usporedbe sa Solženjicinom.

Oleg Pavlov. Ruska trilogija. Prijevod: Fikret Cacan

Daleki predjeli SSSR-a s logorima, stepom, stražarskim tornje¬vima zastrašujuće su mjesto za mladog novaka u ruskoj vojsci. Iako nije dugo izdržao u Karagandi kao zatvorski čuvar, Oleg Pavlov je na temelju vlastitog iskustva napisao trilogiju o životu ruskog vojnika u posljednjim desetljećima 20. stoljeća.

Osam ruskih knjiga koje će vam pomoći da nađete smisao života

Ruski pisci su majstori u razmatranju suštinskih pitanja ljudske egzistencije. Dakle, ako tražite odgovore, ovo su knjige koje trebate konzultirati. Ako ništa drugo, smisao ćete naći u samom čitanju.U svojoj knjizi "Zašto se niste ubili?: Uvod u logoterapiju" austrijski neurolog i psihijatar Viktor Frankl, koji je preživio logor u Auschwitzu, inzistira na tome da čovjek može preživjeti svaki oblik patnje, ako zna koji je smisao života. Treba samo pronaći ovaj smisao, čak i ako ste sami na svijetu.

10 posljednjih misli ruskih pisaca

Lav Tolstoj je posljednjim riječima genija pridavao veliko značenje. U svom je dnevniku napisao: „Riječi umirućeg osobito su značajne!“ Ipak, mnogi su uspijevali zadržati smisao za humor do posljednjeg trenutka. Oscar Wilde je, umirući u sobi s groznim tapetama, rekao: „Ove tapete su užasne! Jedno od nas će morati otići odavde.“ Njemački pjesnik Heinrich Heine je na samrti rekao: „Gospodin će mi oprostiti. To mu je posao.“ Russia Beyond se prisjeća riječi koje su ruski pisci izgovorili netom prije svog posljednjeg daha.

Roman Ljudmile Ulickoj „Iskreno vaš, Šurik“ na hrvatskom jeziku

Ovo je priča o Šuriku Kornu, o njegovim moskovskim pustolovinama i ženama u čiji je svemir stupio, eto, već samim rođenjem.

Roman Ljudmile Ulickoj „Zeleni šator“

"Zeleni šator", veliki roman koji se smješta između dviju velikih smrti – smrti Josifa Staljina i smrti Josifa Brodskog – baš kao i ostala djela Ljudmile Ulicke govori o povijesti, ljubavi, uvjerenjima i vjeri, no više od svega ostalog: o složenosti i veličini ljudskoga života. A taj život Ulicka nam ovaj put daje kroz sudbine Miše, Ilje i Sanje, trojice neprilagođenih dječaka u kojima će se utjeloviti sve junaštvo, naivnost i nada onih koji su se opirali sivilu i opresiji sovjetskog režima.

Сборник «Русский след в Словении»

В Словении при поддержке Представительства Россотрудничества в Словении — Российского центра науки и культуры вышел в свет первый сборник статей о русских эмигрантах.

Роман «Русская красавица» Виктора Ерофеева

В Городской библиотке можно взять на абонемент роман "Русская красавица - классический образец литературного произведения в стиле постмодернизма.

Ruski emigranti u Hrvatskoj između dva rata : Rubovi, memorija

Knjiga Irene Lukšić "Ruski emigranti u Hrvatskoj između dva rata" posvećena je fenomenu umjetničkog i društvenog djelovanja ruskih izbjeglica koji su nakon Listopadske revolucije utočište pronašli u Hrvatskoj. Riječ je, dakako, o temi koja se dosad nije sustavnije istraživala, a prije pada Berlinskog zida građa je uglavnom bila nedostupna, pohranjena u specijalnim arhivima tajnih službi istočnoeuropskih zemalja, i stoga nepoželjna za prezentaciju.

Knjiga koja daje sveobuhvatan prikaz nacionalnih manjina grada Zagreba

Povodom Dana nacionalnih manjina Grada Zagreba početkom lipnja u Društvu književnika Hrvatske u Zagrebu predstavljena je knjiga „Nacionalne manjine u Zagrebu“ autora dr. sc. Filipa Škiljana. Organizator promocije je Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, a o knjizi su govorili Dušan Mišković, predsjednik Koordinacije i autor - Filip Škiljan.